Svjetski dan nepušenja 31. svibnja 2020.

Znate li da se danas obilježava Svjetski dan nepušenja?

Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja, s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana.

Koliko ste upoznati sa štetnostima pušenja? Pokušajte odgovoriti na pitanja u nastavku:

Kojeg datuma se obilježava Svjetski dan nepušenja? _______________________.
U Hrvatskoj puši ____% muškaraca i _____% žena.
Za liječenje bolesti povezanih sa pušenjem u godišnje se u Hrvatskoj izdvaja _________ kn.
Od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje umire više od _________ ljudi.
Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od ________ raznih kemikalija.
Navedi neku od bolesti od koje djeca pasivni pušači češće obolijevaju! _______________
Dijete koje provede 1 sat u zadimljenoj prostoriji s nekoliko pušača ili u zatvorenom automobilu s jednim pušačem udahne toliko štetnih kemikalija kao kad pušač sam popuši _____ ili više cigareta.
Samo ___% duhanskog dima udišu sami pušači, a ostatak dolazi do pasivnih pušača.

Projekt Najbolji ja

Kako bi kod djece i mladih smanjili pojavnost pušenja, odnosno prevenirali takvo ponašanj, provodimo programe usmjerene na prevencije ovisnosti. Najznačajniji od njih je program Najbolji ja, a od siječnja 2020. započeo je trogodišnji projekt "Najbolji ja - sveobuhvantni program selektivne prevencije ovisnosti" koji financira Ministarstvo zdravstva. U sklopu ovog projekta djeca i mladi u riziku dobivaju mentore s kojima provode slobodno vrijeme uključujući se u kvalitetne aktivnosti koje promoviraju zdrave životne stilove, zatim s djecom i mladima se provodi trening socijalnih vještina i edukativne radionice.

Kako bi neki projekt prevencije bio učinkovit važno je da je usmjeren na rizične i zaštitne čimbenike, normativna uvjerenja, razvoj vještina te objektivno informiranje o sredstvima ovisnosti, a pri tome da intervencije budu sveobuhvatne, provedene od strane educiranih voditelja koristeći interaktivne metode i evaluaciju. Posezanje za štetnim tvarima kao što su cigarete, alkohol ili droge povezano je s nizom činitelja koji su kompleksni, a po svojoj su naravi biološki, psihološki i socijalni.

Istraživanja su također pokazala kako slabe socijalne vještine i osobne kompetencije imaju ključnu ulogu u etiologiji pušenja, zlouporabe alkohola i droga te agresivnog i delinkventnog ponašanja u adolescenciji (Griffin i dr., 2001, prema Žižak i dr., 2004). Socijalno vješti pojedinci imaju bolje mogućnosti nositi se s provokativnim situacijama koristeći kompromis, uvjeravanje, opuštanje, humor i druge odgovarajuće odgovore, koji ne samo da smanjuju provokaciju, već pridonose očuvanju samopoštovanja. S druge strane, osobe koje nemaju socijalne vještine, imaju limitirane izbore prilikom suočavanja s teškom situacijom te će vjerojatno lakše i češće reagirati agresivno ili „bijegom“ koji će potražiti konzumacijom sredstava ovisnosti. Trening socijalnih vještina osim što smanjuje rizik za uključivanje u rizična ponašanja, pomaže u uspostavljanju pozitivne ravnoteže sa sobom i drugima, pomaže i u pripremi za uspješnu obiteljsku, profesionalnu i socijalnu komunikaciju.

Kao i drugi slični mentorski programi, poput „Velikog brata/Velike sestre“, i mentorski program Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u okviru ovoga projekta se temelji na Hirschijevoj teoriji socijalne kontrole, gdje se polazi od pretpostavke da do problema u ponašanju dolazi radi prekida ili slabljenja veza između pojedinca i društva. S obzirom na to, podrška odraslih i zalaganje za odgovarajuće ciljeve, te međusobno povjerljiv odnos između mentora i mentoriranog (odraslog i djeteta) mogu omogućiti djetetu osjećaj bolje društvene prihvaćenosti i podržanosti. Povećana razina podrške od strane odraslih omogućuje djetetu da se vidi u pozitivnijem svijetlu te konstruktivnije ponašanje. Prema tome, uključivanje djece i mladih u riziku u mentorski programa podržati će se i usmjeriti njihov razvoj u zrele i odgovorne osobe, na način da se uvaži njihova potreba za odnosom s pozitivnom odraslom osobom, čime bi se smanjio rizik za razvoj neprilagođenog ponašanja i povećao broj zaštitnih čimbenika.

Opći cilj projekta "Najbolji ja" je selektivna prevencija svih vrsta ovisnosti kod djece i mladih u riziku na području Osječko – baranjske i Vukovarsko – srijemske županije u skladu s Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga.