
Danas obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja
Svjetski dan mentalnog zdravlja svake godine stavlja naglasak na određeni problem s kojim se susreću različite populacijske skupine. Tako je 2013. godine tema ovoga dana bila mentalno zdravlje i starije odrasle osobe, 2014. život sa shizofrenijom, 2015. dostojanstvo u mentalnom zdravlju, 2016. psihološka prva pomoć, 2017. mentalno zdravlje na radnom mjestu, a ove godine je naglasak na mladim osobama i mentalnom zdravlju u svijetu koji se mijenja.
Upravo iz navedenih razloga smatramo da je neophodno osigurati dostupnu i besplatnu psihosocijalnu pomoć i podršku. Kako je savjetovanje posebno korisno za osobe koje se nalaze u fazi određenih životnih promjena, prelazak iz mladenačke u odraslu dob razdoblje je kada savjetodavni rad može biti od velike pomoći. Calhoun, Glaser i Bartolomucci (1999) ukazuju na čimbenike specifično vezane uz adolescentsku dob i uz okolnosti u kojima maloljetnici dolaze na savjetovanje. Adolescencija je obilježena emocionalnim, hormonalnim i tjelesnim promjenama. Adolescenti koji nastoje postati neovisni često uviđaju da je teško uspostaviti kontrolu nad svojim životom što stvara nužnost da koriste druge tehnike pomoći po pitanju odlučivanja, zauzimanja perspektive te razumijevanja vlastitih i tuđih postupaka. Također, tijekom adolescencije raste broj ponašanja kojima mladi ugrožavaju sebe i druge, poput zlouporabe sredstava ovisnosti, krađe, nepohađanja nastave ili prekida školovanja, vandalizma ili nasilničkog ponašanja. Spence (1982.) je izolirao tri potencijalna mehanizma koji govore o načinu kako nedostatak znanja i socijalnih vještina može utjecati na pojavu delinkventnog ponašanja: teškoće u razvijanju i održavanju prijateljstava rezultiraju činjenjem prekršajnih i/ili kaznenih dijela kao načinom dolaska do statusa i odobravanja drugih; teškoće s vršnjacima i nastavnicima u školi vode do neopravdanog izostajanja s nastave i kršenja školskih pravila; a neadekvatan nadzor i briga roditelja/skrbnika povećava prilike za činjenjem prekršajnih i/ili kaznenih djela. Savjetovalište za djecu, mlade i obitelj poseban naglasak stavlja na rad s mladima s problemima u ponašanju, mladima koji su proživjeli različita traumatska iskustva kao i sa svim ostalim mladima u potencijalnom riziku od upuštanja u različita rizična ponašanja kao i rad s obiteljima. Važan aspekt savjetodavnog rada s mladima s problemima u ponašanju podrazumijeva pomoć u razumijevanju i prevladavanju unutarnjih i vanjskih konflikata te razvoj prosocijalnog mišljenja i prosocijalnih obrazaca ponašanja. Drugi aspekt odnosi se na smanjenje budućeg delinkventnog ponašanja i dugoročnu dobrobit zajednice.
Uskoro ćete moći vidjeti kako smo uredili naše Savjetovalište za djecu, mlade i obitelj kako bi nam svima bilo što produktivnije i ugodnije. :) Ostanite prisutni...