Neprimjeren smještaj djece bez pratnje u Hrvatskoj
Nacionalna konferencija „Unapređenje alternativne skrbi za djecu bez pratnje u Republici Hrvatskoj“ s međunarodnim sudjelovanjem
- U Hrvatskoj sredinom svibnja 2017. evidentirano 65 djece bez pratnje
- Djeca bez pratnje su osobito ranjiva skupina djece i stoga im je potrebna posebna zaštita i briga
- Stručnjaci i djeca istaknuli neprimjeren smještaj djece bez pratnje u domove za djecu s problemima u ponašanju i u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite
Zagreb, 08. lipnja 2017. – Jučer je održana Nacionalna konferencija „Unapređenje alternativne skrbi za djecu bez pratnje u Republici Hrvatskoj“ s međunarodnim sudjelovanjem u Zagrebu, koju je organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u suradnji s organizacijom Save the Children. Na konferenciji je sudjelovalo preko 80 predstavnika državnih tijela nadležnih za skrb o djeci bez pratnje u RH, predstavnici europskih organizacija s iskustvom skrbi o djeci bez pratnje, stručnjaci iz sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, međunarodnih i organizacija civilnog društva te predstavnici medija.
Tijekom konferencije predstavljeni su modeli skrbi o djeci bez pratnje u Nizozemskoj i Italiji, problematika smještaja djece bez pratnje u Republici Hrvatskoj, provedene projektne aktivnosti i aktivnosti mobilnog tima u direktnom radu s djecom bez pratnje te rezultati recentnog terenskog istraživanja. Istraživanje je provedeno unutar projekta „Djeca izbjeglice i migranti u Hrvatskoj“ koji u partnerstvu provode Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s organizacijom Save the Children u 2016./2017. godini. Svi sudionici terenskog istraživanja (stručnjaci i djeca), uz ostalo su istaknuli neprihvatljivim smještaj djece bez pratnje u domove za djecu s problemima u ponašanju i u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite.
„Bez obzira na sve veći broj djece bez pratnje, neophodno je osigurati individualni pristup za svako pojedinačno dijete, bilo da govorimo o procjeni potreba za međunarodnom zaštitom ili procjeni najboljeg interesa djeteta, kako bi im se tijekom boravka u Hrvatskoj pružila adekvatna podrška i zaštita u skladu s njihovim potrebama. Dodatno, neophodno je uzeti u razmatranje i alternativne forme smještaja i podrške, poput specijaliziranog udomiteljstva za djecu bez pratnje.“ komentirala je Marea Grinvald, ispred organizacije Save the Children.
Hrvatska zbog svog specifičnog geopolitičkog položaja pripada grupi zemalja koje čine tzv. rutu kretanja migranata i izbjeglica iz zemalja opterećenih ratom, siromaštvom i drugim nepovoljnim okolnostima. U ukupnoj migrantskoj populaciji najranjivija skupina su djeca u pokretu, posebno djeca bez pratnje. Putuju sami ili u grupama s drugom djecom, bez roditeljske skrbi i zaštite. Djeca bez pratnje uglavnom su dječaci stariji od 14 godina, koji dolaze iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Irana, Iraka, Alžira, Somalije i Palestine i drugih zemalja. Na putu su izloženi raznim rizicima i trpe različite oblike nasilja, glad, strah za vlastiti život i često su "cilj" krijumčara i trgovaca ljudima. Djeca bez pratnje su osobito ranjiva skupina djece i stoga im je potrebna posebna zaštita i briga.
"Migrantski val koji je nedavno zahvatio i Republiku Hrvatsku ukazao je kako postoji još uvijek puno prostora za unapređivanje usluga i skrbi za djecu imigrante. Ovom fenomenu se treba pristupiti multidisciplinarno, sustavno, uz snažnije međuresorno povezivanje. Trenutni uvjeti zbrinjavanja i smještaja djece bez pratnje u domove za djecu s problemima u ponašanju i u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite su neprihvatljivi. To moramo što prije promijeniti!" - Dubravka Marušić, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
Naime, kroz razdoblje od rujna 2015. godine, nakon velikog „migrantskog vala“ do danas, u RH je mjesečno 30-ak djece bez pratnje smješteno u nekoliko ustanova socijalne skrbi i prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite. Djeci bez pratnje starijoj od 14 godina (što je pretežni dio ove populacije) se zadnjih dvadesetak godina pruža smještaj u ustanovama za djecu s problemima u ponašanju, a djeci iznad 16 godina starosti tražiteljima međunarodne zaštite, u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite (Zagreb-hotel Porin i Kutina). Izražena je velika fluktuacija djece bez pratnje, zbog kontinuiranih dolazaka nove djece bez pratnje i bježanja djece bez pratnje koja su bila smještena u navedene ustanove, u trajanju od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Početkom svibnja 2017. godine uočen je značajan porast njihova broja te je sredinom svibnja 2017. evidentirano 65 djece bez pratnje, što nadilazi kapacitete sustava skrbi i generira dodatne rizike za dobrobit i ostvarenje najboljeg interesa djece. Svi pokazatelji upućuju na potrebu uspostavljanja specijaliziranog oblika skrbi za djecu bez pratnje, odvojenog od populacije djece s problemima u ponašanju u ustanovama socijalne skrbi, odnosno od populacije odraslih tražitelja međunarodne zaštite smještenima u prihvatilišta.
Osnovni cilj konferencije je bio upoznavanje stručne ali i ukupne javnosti s potrebama i izazovima u području skrbi o djeci bez pratnje u Republici Hrvatskoj te svakako i primjerima dobre prakse alternativne skrbi iz drugih zemalja. Konferencija je također bila usmjerena promoviranju pružanja pomoći, usluga i razvoju politika u skladu s potrebama i dobroti djece no isto tako i definiranje preporuka usmjerenih na razvoj alternativne skrbi o djeci bez pratnje u RH.
