Na znanstveno-stručnom skupu:Digitalna sigurnost i privatnost sudionici su raspravljali i predstavili najnovije spoznaje iz područja digitalne sigurnosti i privatnosti s naglaskom na interdisciplinaran pristup prilikom suočavanja s rizicima i opasnostima koje digitalno doba stavlja pred čovjeka.

Nakon službenog otvaranja skupa i pozdravnih riječi organizatora, izv.prof. dr.sc. Tena Velki izložila je  Prikaz rezultata nacionalnog istraživanja o informacijskoj sigurnosti u sklopu projekta "Safer Internet Centre Croatia". Istraživanje je provedeno na 4859 sudionika, a cilj istraživanja je bio definirati norme ponašanja mladih i odraslih korisnika računalnih sustava, kao i ispitati osnovne demografske podatke rizičnih računalnih korisnika te ispitati trend u rizičnom online ponašanju i informacijskoj svjesnosti i znanju kroz različitu životnu dob. Rezultati istraživanja pokazali su između ostalog da je često pa čak i svakodnevno rizično online ponašanje prisutno  u svim dobnim uzorcima, dok im je znanje i svjesnost o informacijskoj sigurnosti prosječna ili čak blago ispodprosječna. U nastavku skupa doc.dr.sc. Krešimir Šolić govorio je o tome Kako osmisliti kvalitetnu lozinku te kako očuvati njezinu tajnost. Doc. dr. sc. Daniela Šincek govorila je o temi Rizični oblici ponašanja mladih u digitalnom svijetu te iznijela podatke istraživanja u posljednjih desetak godina o ponašanju mladih u digitalnom svijetu, s naglaskom na vršnjačko nasilje preko interneta, seksting te problematično igranje igrica.  Izv. prof. dr. sc. Krešimir Grgić u svom predavanju na temu Sigurnost i privatnost pojedinca u umreženom digitalnom svijetu ukazao je na činjenicu da čovjek često nije svjestan svih mogućih opasnosti koje postoje u modernom digitalnom dobu i koje mogu u velikoj mjeri ugroziti njegovu sigurnost i privatnost te je istaknuo važnost buđenja svijesti pojedinca o mogućim ugrozama njegove sigurnosti i privatnosti, te naglasio sve veću potrebu za kvalitetnim i pravovremenim educiranjem o mogućim načinima da se rizik eliminira ili barem smanji na što nižu razinu. Doc. dr. sc. Marin Vuković u svom predavanju Društveni inženjering u poslovanju informirao je sudionike o aktualnim rizicima prilikom korištenja interneta te opisao koji su sve podatci o nama dostupni na Internetu, kako sve napadači pokušavaju doći do tih podataka i iskoristiti ih te naposlijetku na koji način se zaštititi prilikom korištenja usluga na Internetu.

U nastavku skupa doc.dr.sc. Barbara Herceg Pakšić održala je predavanje na temu Digitalna sigurnost i privatnost u kaznenom pravu na području zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i izrabljivanja u kojem je istaknula trasformaciju kaznenog prava, odnosno opisala na koji je način kazneni zakon unaprijedio zaštitu najranjivijih članova društva - djece kroz inkriminizaciju groominga - mamljenja djece putem digitalne tehnologije za zadovoljavanje spolnih potreba te opisala i istaknula relevantne odredbe europskih i međunarodnih akata i dokumenata kao i postojeća rješenja u poredbenim zakonodavstvima važna za rješavanje i sankcioniranje ovakvih kaznenih djela. Dr. sc. Ivana Stanić u predavanju "Informacija: stres ili stil života?" ukazala je na preopterečenost pojednica različitim informacijama te pojavljivanje osjećaja informacijskog zamora, odnosno apatije, ravnodušnosti i mentalne iscrpljenosti koji proizlazi iz izloženosti prevelikoj količini informacija koje pojedinac dobiva u digitalnom dobu te utjecajem istih na svakodnevni život. Dr. sc. Ana Mirković Moguš u izlaganju na temu Procjena učinkovitosti aplikacija za roditeljski nadzor dječjeg korištenja interneta prikazala je pregled smjernica o korištenju elektroničkih medija u svrhu boljeg razumijevanja funkcionalnosti aplikacija za roditeljski nadzor i primjene istih, najpopularnije aplikacije za roditeljski nadzor te analizu izabranih računalnih aplikacija koje su dostupne roditeljima u nadziranju dječjeg korištenja interneta. Magistra psihologije, Ivana Borić Letica u svom predavanju Neki korelati znanja o sigurnosti i rizičnog ponašanja prilikom korištenja informacijskih tehnologija srednjoškolaca opisala je istraživanje provedeno u tri osječke srednje škole. Rezultati su pokazali kako postoje značajne povezanosti između samokontrole i vremena provedenog na internetu, posuđivanja pristupnih podataka, rizičnog ponašanja, održavanja računala i pravilne pohrane podataka, zatim između savjesnosti i posuđivanja pristupnih podataka, rizičnog ponašanja, održavanja računala i pravilne pohrane podataka.

Skup je zatvoren predavanjem doc. dr. sc. Tijana Borovac Dječji glas u digitalnom svijetu u kojem je prikazala rezultate preliminarnoga istraživanja čiji je cilj bio utvrditi znanja i iskustva djece predškolske dobi o digitalnoj tehnologiji. Rezultati su pokazali da sva djece prepoznaju i upotrebljavaju Youtube, najčešće za slušanje pjesama i gledanje crtića. Većina djece zna preuzeti igru iz Google trgovine, kao i koristiti se kamerom, a 85% djece znalo je napraviti selfie premda prednja kamera nije bila uključena tijekom intervjua. S obzirom na dobivene rezultate istaknuta je potreba za osviješčivanjem roditelja i odgojitelja o važnosti edukacije za korišetenje različitih digitalnih medija.

Na skupu je također prikazan i priručnik Priručnik za informacijsku sigurnost i zaštitu privatnosti (ur.: Velki, T., Šolić, K.) koji je proizašao iz projekta Safer Internet Centre: Making internet a good and safe place, a koji je dostupan i u online obliku. 

Autor

Vanja

Datum

21.12.2018.

Vezani projekti

Partneri