Drugi sastanak Koordinacije za djecu bez pratnje održan je 05.7.2018. godine, u zagrebačkom uredu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, Hebrangova 18, na kojem je sudjelovalo 15 stručnjaka.
Prof. dr. sc. Irena Majstorović s Pravnom fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje „Ključni aspekti normativnog okvira skrbništva za djecu bez pratnje“, koje se sastojalo od:
- kratkog osvrta na međunarodne, europske i nacionalne dokumente ključne za područje skrbničke zaštite za djecu bez pratnje,
- predstavljanja ključnih načela koja bi se trebala primjenjivati na sve vrste mehanizama skrbništva (priručnik Agencije za temeljna ljudska prava-FRA (Fundamental Right Agency-privitak bilješke)),
- pregleda komparativnih iskustava nekoliko EU zemalja u odnosu na (ne)ujednačenost skrbničke zaštite te
- naglaska na neka otvorena pitanja vezano uz imenovanje individualnog skrbnika djetetu.
U nastavku sastanka, sudionici su se posebno osvrnuli na predstavljeni komparativni pregled stanja skrbničke zaštite u pojedinim državama. Usuglasili su se o potrebi uređivanja skrbništva u Republici Hrvatskoj te istaknuli kako na aktualnu izradu Obiteljskog zakona treba gledati kao na priliku za uvrštavanje i detaljnije uređivanje područja skrbništva za djecu općenito, a posebno za djecu bez pratnje-državljane trećih zemalja.
Sudionici su dali mišljenja te su usuglašeni sljedeći ključni aspekti koje je potrebno uvažiti i ugraditi u novi Obiteljski zakon:
- Detaljno urediti područja Obiteljskog zakona „Skrbništvo za djecu“ i „Skrbništvo za djecu bez pratnje-državljane trećih zemalja“,
- Obiteljskim zakonom predvidjeti da će se Skrbništvo za djecu urediti posebnim pravilnikom, koji će uređivati način i uvjete imenovanja, rokove te prava i obveze skrbnika za djecu bez pratnje,
- Uspostaviti „puno“ skrbništvo za djecu bez pratnje, tj. skrbništvo koje u cijelosti zamjenjuje roditeljsku skrb; posebno skrbništvo ostaviti eventualno za provođenje postupaka u razdoblju od zatjecanja i identifikacije djeteta bez pratnje na hrvatskom teritoriju do trenutka smještaja u ustanovu socijalne skrbi,
- Skrbništvo definirati kao neovisno i profesionalno. Smatra se neprimjerenim uspostaviti skrbništvo na volonterskoj osnovi, jer ne osigurava održivost sustava skrbništva (raspoloživost, razinu educiranosti, stručnog usavršavanja i mehanizama nadzora i kontrole nad primjerenim provođenjem skrbništva),
- Propisati uvjete i kvalifikacije za osobu koju se može imenovati skrbnikom (primarno stručni profili pomagačkih zvanja u sustavu socijalne skrbi, za koje je propisano Zakonom o socijalnoj skrbi da mogu biti zaposlenici centara za socijalnu skrb: socijalni radnici, socijalni pedagozi, psiholozi, edukacijski rehabilitatori iz odjela CZSS za djecu, mlade i obitelj)
- Osigurati redovito stručno usavršavanje skrbnika,
- Propisati visinu sredstava i način isplate te osigurati sredstva za redovitu isplatu naknade za rad skrbnicima za djecu bez pratnje,
- Propisati broj djece o kojoj može skrbiti jedan skrbnik,
- Osigurati redovitu superviziju skrbnicima za djecu bez pratnje.
U skladu s dogovorom sudionika sastanka, navedeni zaključci su dostavljenu Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u cilju njihova razmatranja i uvažavanja prilikom izrade novog Obiteljskog zakona.
