U interakciji s brojnim tehnološkim alatima današnjice, djeca i mladi uvelike stvaraju utiske i mišljenja, formiraju stavove i vrijednosti.
Digitalna pismenost
Digitalna se pismenost odnosi na sposobnost čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a uključuje razumijevanje slika, zvukova i teksta dinamičkoga nesekvencijalnog hiperteksta. Iako većina autora o digitalnoj pismenosti govori u odnosu na informacije dostupne internetom, koncept se odnosi i na digitaliziranu građu, koja je primjerice dostupna u knjižnicama. Konkretne vještine obuhvaćene tim terminom uključuju donošenje suda o online izvorima, pretraživanje interneta, upravljanje multimedijskom građom, komuniciranje internetom.
Učenici često dolaze iz škole kući sa zadatkom da napišu rad na određenu temu, a informacije obično pronalaze na internetu. Sve što se pronađe na internetu, nije nužno istinito i ne može se svemu vjerovati. Neke informacije su točne i vjerodostojne, neke su upitne vjerodostojnosti, a neke su potpuno neistinite. Mladima je internet prvo mjesto na kojemu traže informacije za svoja istraživanja i tako postaju izvrstan mamac različitim idejama i stajalištima koji se internetom prenose. Način kojim počinju pretraživati internet u potrazi za informacijama u osnovnoj školi, obično nastavljaju i poslije u životu. Djeca uglavnom vjeruju onomu što pročitaju i prihvaćaju to kao istinu. Učenici trebaju razviti sposobnost preispitivanja i kritičkog razmišljanja prema onome što im se ponudi.
Medijska pismenost
Europska komisija je medijsku pismenost definirala kao „sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima“. Ova definicija je dodatno pojašnjena naglašavajući da je to krovni izraz koji uključuje sve tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne kapacitete koji građanima omogućuju pristup, interakciju i kritičko razumijevanje medija, kao i sudjelovanje u gospodarskome, društvenome i kulturnome životu društva te aktivnu ulogu u demokratskome procesu. Naglašeno je i da je u svim mogućim definicijama medijske pismenosti ključni element razvoj kritičkoga razmišljanja.
Kad je riječ o djeci, važan je izbor primjerenih medijskih sadržaja i zaštita djece od neželjenih medijskih poruka, no i više od toga, medijska pismenost zapravo osposobljava djecu, kao i odrasle, za kritičko promišljanje i postavljanje pravih pitanja o onome što gledaju, čitaju ili slušaju i daje im sposobnost samostalnog razmišljanja. Tako će moći bolje razumjeti složene poruke koje primaju putem televizije, radija, interneta, novina, magazina, knjiga, plakata, videoigara, glazbe i drugih medija.
U interakciji s brojnim tehnološkim alatima današnjice, djeca i mladi uvelike stvaraju utiske i mišljenja, formiraju stavove i vrijednosti. Kod mladih postoji naočigled visoka osviještenost o sadržajima koji se nalaze na internetu, o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima, što može zavarati odrasle po pitanju potrebe za učenjem novih i unaprjeđenju već postojećih kompetencija, jer se čini da djeca i mladi već dosta znaju i razumiju zato što vrlo točno i precizno mogu navoditi pozitivne i negativne strane informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Zbog takvog osjećaja sigurnosti u vlastite vještine korištenja tehnologije, djeca i mladi nemaju razvijeno kritičkog mišljenja o sadržaju koji istražuju u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Kako bi se djeca medijima služila ne samo „tehnološki kompetentno“, nego i s kritičkom sviješću i zdravorazumskim odmakom od svega što je pogubno i opasno, i društvo treba dati svoj doprinos. Osobito se pritom misli na sustav odgoja i obrazovanja koje djeci, roditeljima i stručnjacima mora pružiti dovoljno informacija, ali i znanja za suočavanje s izazovima novih tehnologija.
Upravo zbog svega navedenoga potrebno je razvijati i implementirati edukativne, preventivne aktivnosti i projekte sa svrhom unaprjeđenja financijske, digitalne i medijske pismenosti za djecu i mlade koje će im omogućiti da izvan redovitoga odgojno-obrazovnog sustava steknu dodatno znanje i vještine, da nauče kako pridonijeti kvaliteti svoga života i života drugih ljudi te da postanu aktivni građani našega društva.
Više o projektu „P!$M€N1“ na poveznici:
http://cnzd.org/projekti/p-m-n1-sveobuhvatni-projekt-financijske-digitalne-i-medijske
